Slatko...

Danas smo napravili kolača kao u zadnje dvije godine!

KEKSI S CIMETOM

• 125 g maslaca
• 210 g brašna
• 50 gr šećera u prahu
• 1 jaje
• 1žumanjak
• vanil šećer (cimet ili korica limuna)
• malo praška za pecivo
• malo kakaa

Od navedenih sastojaka zamijesiti tijesto, pa ga prepoloviti i u pola dodati kakao.
Tijesto ostaviti u frižider da se stegne malo radi lakšeg oblikovanja.
Razvaljati potom na debljinu oko 3 mm i vaditi oblike po želji.
Redati u pleh obložen pek papirom i peci na 200 C vrlo kratko.
Pečene keksice posuti prah šećerom ili dekorirati po želji.


ROLADA OD NARANĐI

Za tijesto od naranče:

• 150 gr brašna
• 1/4 praška za pecivo
• 75 g šećera u prahu
• 1 žumanjak
• 75 g maslaca
• 2 žličice narančine kore
• 1 žličica likera od naranče

Za tamno tijesto:

• 150 gr brašna
• 1/4 peciva
• 75 g šećera u prahu
• 1 žumanjak
• 75 g maslaca
• 2 žličice kakaa

Zamjesiti oba tijesta od gore navedenih sastojaka. Oba tijesta ostaviti u frižider  30-50 minuta.
Razviti tamno tijesto na 5 mm debljine i na njega staviti žuto tijesto koje smo prethodno oblikovali u valjak.
Sve zarolati, uvaljati u kokos i ostavit u frižider oko 30 min.
Peć zagrijati na 175°, sjeći krugove debljine 5-7 mm.
Redat na papir i peći 12-15 min.
Pečen i ohlađen keks redat u kutiju i posut sa preostalom korom naranče.
Keks što duže stoji, sve je ukusniji.

tortekolaci.com/kolaci/keksici-4


RAFAELLO KUGLICE

•  4 dcl mlijeka
•  2 pudinga od vanilije
•  10 dag šećera
• smjesa
•  25 dag margarina
•  10 dag šećera
•  30 dag kokosa

• 

  Vrijeme pripreme: 20 minuta
  

  
  

  1. Skuhati puding mlijeko i šećer dok nebude gusto ta ostaviti da se malo ohladi. za to vrijeme napraviti smjesu od kokosa, šećera i margarina te staviti u hladnjak da se malo stvrdne.
  2. Zatim sve to izmješati i raditi kuglice. 

   www.coolinarika.com/recept/raffaello-kuglice-bez-mlijeka-u-prahu
  
  
  
  ČOKOLADNE KOCKE
  
  

  
  

  

  Kore
  2 jaja, 50 ml mlijeka, 40g šećera, 20g brašna, 10 g kakaa, 1/3 praška za pecivo, 1 vanilin šecer
  Krema
  200 g čokolade za kuhanje, 400 ml vrhnja za šlag, 5 žlica narančinog soka, 5 žlica ruma, 1 žlica naribane narančine korice
  Gazura
  200 g bijele čokolade za kuhanje, malo margarina
  

  

  Kore
  Odvojimo žumanjke od bjelanjaka i istučemo ih sa šecerom. Dodamo mlijeko, brašno, kakao, prašak za pecivo i vaniliju te umiješamo snijeg od bjelanjaka. Smjesu razdijelimo na tri dijela i ispečemo tri biskvitne kore.
  Krema
  Vrhnje za šlag i čokoladu otopimo na pari i pustimo da se ohladi. Električnom mješalicom izradimo da bude pjenasto pa umiješamo rum, sok i koricu od naranče. Tom smjesom premažemo kore a kolač na kraju ukrasimo glazurom od čokolade.

  www.punomparom.rtl.hr/epizode/8/cet
  
  
  
  

ADVENTSKI VJENAC

Razmišljali smo o korjenima i simbolima Božića i što da ostavimo, a što da odbacimo u našoj obitelji.

Odlučili smo da ostavimo adventski vjenac.

«Adventski vijenac čine dva temeljna simbola - krug i svijeće odnosno svijetlo. Krug ili prsten bez početka i kraja shvaća se kao simbol vječnosti i vjernosti. Adventski vijenac tumači se kao znak Božje vjernosti zadanim obećanjima. Ponekad se adventski krug tumači kao krug zemaljski s četiri strane svijeta. Vijenac je u antičko vrijeme predstavljao znak pobjede i u kršćanstvu je postao znak po Kristu dobivenoga spasenja. Zimzeleno granje upućuje na život koji ne prestaje, na život vječni. Ove grane podsjećaju i na Isusov ulazak u Jeruzalem, kada ga je narod pozdravljao. I danas ambrozijanska liturgija u adventu predlaže čitanje Isusova svečana ulaska u Jeruzalem. Svjetlo svijeća označava dolazeće svjetlo Isusa. Adventske svijeće, izvorno crvene i bijele boje upućuju na Isusovu žrtvu i pobjedu. Prema dugoj tradiciji na vijenac stavljale su se tri ljubičaste svijeće, znak pokore i obraćenja kao pripreme Isusova dolaska i jedna ružičasta, koja se palila kao izraz radosti zbog Isusova rođenja. Prema jednoj tradiciji, prva svijeća nazvana je prorokova svijeća, druga betlehemska, treća pastirska, a posljednja svijeća anđela. Postupno paljenje svijeća, znak je približavanja Božića.»

                                                              s katoličkog portala

U čitanju tekstova nedjeljom kad se pale svijeće imali smo dva odabira:

1. čitanje tekstova po povijesnim događanjima:

·        proročanstva

«Sam će vam Gospodin dati znak: Evo, začet će djevica i roditi sina i nadjenut će mu ime Emanuel! Bog s nama.»

                                                    Izaija 7:14

·        navještanje anđela Mariji
«U šestom mjesecu poslan bi anđeo Gabriel u grad galilejski, koji se zove Nazaret, K djevici zaručenoj mužu, kojemu je bilo ime Josip, iz kuće Davidove. Ime je djevici bilo Marija. Anđeo uniđe k njoj i reče: "Zdravo, milosti puna! Gospodin je s tobom. Blagoslovljena si ti među ženama." Na ove riječi uplaši se ona i pomisli, što ima da znači ovaj pozdrav.  Anđeo joj reče: "Ne boj se. Marija; jer si našla milost u Boga! Ti ćeš začeti i roditi sina. Nadjeni mu ime Isus. On će biti velik i zvat će se Sin Svevišnjega. Gospodin Bog dat će mu prijestolje njegova oca Davida. On će vladati nad kućom Jakovljevom u vijeke, i kraljevstvu njegovu neće biti kraja.
Marija reče anđelu: "Kako će se to dogoditi, kad ja ne poznajem muža?"  Anđeo joj odgovori: "Duh Sveti doći će na tebe, i sila Svevišnjega osjenit će te. Zato će se i Sveto, što će se roditi od tebe, zvati Sin Božji. I Elizabeta, rođakinja tvoja, u starosti svojoj zače sina, i ona, koju zovu nerotkinjom, broji već šesti mjesec. Jer u Boga nije nemoguća nijedna stvar."  Tada reče Marija: "Evo, ja sam službenica Gospodnja; neka mi bude po riječi tvojoj!" I anđeo otiđe od nje.»
                                                            Luka 1:26-38

·        navještanje anđela Jospiu

«Njegova majka Marija, zaručena s Josipom, prije nego se sastadoše, nađe se trudna po Duhu Svetom. ¹⁹ A Josip, muž njezin, pravedan, ne htjede je izvrgnuti sramoti, nego naumi da je potajice napusti. ²⁰ Dok je on to snovao, gle, anđeo mu se Gospodnji ukaza u snu i reče: "Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, ženu svoju. Što je u njoj začeto, doista je od Duha Svetoga. ²¹ Rodit će sina, a ti ćeš mu nadjenuti ime Isus jer će on spasiti narod svoj od grijeha njegovih." ²² Sve se to dogodilo da se ispuni što Gospodin reče po proroku: ²³ Evo, Djevica će začeti i roditi sina i nadjenut će mu se ime Emanuel - što znači: S nama Bog! ²⁴ Kad se Josip probudi oda sna, učini kako mu naredi anđeo Gospodnji: uze k sebi svoju ženu. ²⁵e upozna je dok ne rodi sina. I nadjenu mu ime Isus.»

                                                                Matej 1:18-25

·        putovanje

« U one dane izađe naredba cara Augusta da se provede popis svega svijeta. ²Bijaše to prvi popis izvršen za Kvirinijeva upravljanja Sirijom. ³Svi su išli na popis, svaki u svoj grad. ⁴Tako i Josip, budući da je bio iz doma i loze Davidove, uziđe iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju – u grad Davidov, koji se zove Betlehem – ⁵da se podvrgne popisu zajedno sa svojom zaručnicom Marijom koja bijaše trudna.»

·        na Božić

«Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskome u dane Heroda kralja, gle, mudraci se s Istoka pojaviše u Jeruzalemu ²raspitujući se: »Gdje je taj novorođeni kralj židovski? Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova pa mu se dođosmo pokloniti.«
³Kada to doču kralj Herod, uznemiri se on i sav Jeruzalem s njime. ⁴Sazva sve glavare svećeničke i pismoznance narodne pa ih ispitivaše gdje se Krist ima roditi. ⁵Oni mu odgovoriše: »U Betlehemu judejskome jer ovako piše prorok:

⁶A ti, Betleheme, zemljo Judina!
Nipošto nisi najmanji
među kneževstvima Judinim
jer iz tebe će izaći vladalac
koji će pasti narod moj – Izraela!«

⁷Tada Herod potajno dozva mudrace i razazna od njih vrijeme kad se pojavila zvijezda. ⁸Zatim ih posla u Betlehem: »Pođite, reče, i pomno se raspitajte za dijete. Kad ga nađete, javite mi da i ja pođem te mu se poklonim.«
⁹Oni saslušavši kralja, pođoše. I gle, zvijezda kojoj vidješe izlazak iđaše pred njima sve dok ne stiže i zaustavi se povrh mjesta gdje bijaše dijete. ¹⁰Kad ugledaše zvijezdu, obradovaše se radošću veoma velikom. ¹¹Uđu u kuću, ugledaju dijete s Marijom, majkom njegovom, padnu ničice i poklone mu se. Otvore zatim svoje blago i prinesu mu darove: zlato, tamjan i smirnu. ¹²Upućeni zatim u snu da se ne vraćaju Herodu, otiđoše drugim putem u svoju zemlju.

A u tom kraju bijahu pastiri: pod vedrim su nebom čuvali noćnu stražu kod svojih stada. ⁹Anđeo im Gospodnji pristupi i slava ih Gospodnja obasja! Silno se prestrašiše. ¹⁰No anđeo im reče: »Ne bojte se! Evo, javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! ¹¹Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj – Krist, Gospodin. ¹²I evo vam znaka: naći ćete novorođenče povijeno gdje leži u jaslama.« ¹³I odjednom se anđelu pridruži silna nebeska vojska hvaleći Boga i govoreći:

¹⁴»Slava na visinama Bogu,
a na zemlji mir ljudima,
miljenicima njegovim!«

¹⁵Čim anđeli otiđoše od njih na nebo, pastiri stanu poticati jedni druge: »Hajdemo dakle do Betlehema. Pogledajmo što se to dogodilo, događaj koji nam obznani Gospodin.« ¹⁶I pohite te pronađu Mariju, Josipa i novorođenče gdje leži u jaslama. ¹⁷Pošto sve pogledaše, ispripovjediše što im bijaše rečeno o tom djetetu. ¹⁸A svi koji su to čuli divili se tome što su im pripovijedali pastiri.
¹⁹Marija u sebi pohranjivaše sve te događaje i prebiraše ih u svome srcu.
²⁰Pastiri se zatim vratiše slaveći i hvaleći Boga za sve što su čuli i vidjeli kako im je bilo rečeno.»

                                                                       Luka 2:6-20

   2. čitanje o maksimama:

·        nada

·        mir

·        radost

·        ljubav

 

Adventske obiteljske aktivnosti:
 

• Napraviti s djecom adventski vjenac
• Pričati s djecom o simbolici vjenca i 4 svjeće
• S djecom odigrati cijeli prizor s lutkicama koje će napraviti
• Složiti jasle pod božićnim drvcem
• Razgovarati o ulogama – Marija i Josip, anđeli, pastiri, mudraci
• Pjevati Božićne pjesme
• Napraviti "Jesse tree"
• Ugostiti nekog na ručak ili preko noći

Božićna predaja

 

Božićni blagdani obiluju brojnim običajima. Neki nalaze uporište u kršćanstvu, a neki su samo posljedica komercijalizacije Božića. Svejedno donose čar u doba darivanja.

Pojava adventskih vijenaca i četiriju svijeća, koje simboliziraju četiri nedjelje Došašća, u našim krajevima zabilježena je polovinom stoljeća kao utjecaj europske civilizacije i protestantizma. Ta privlačnost ostala je prihvaćena, pa se tako danas masovno primjenjuje u ukrašavanju crkvi i domova.

Od dana Svete Katarine (25.11.) započinjale su svakodnevne pripreme u obiteljskom krugu, dok je prva adventska nedjelja slijedila odmah nakon toga dana.

OBIČAJ DARIVANJA

Pripreme za veliki blagdan počinju običaji-ma darivanja vezanima uz dan Sv. Nikole (6. prosinca) i dan Svete Lucije (13. prosinca) koji postoje od 11. st. Na Svetu Luciju običaj je da se noću osoba ogrnuta bijelom plahtom uputi po kućama darivajući djecu suhim smokvama, bademima, orasima i jabukama te plašeći nestašne mališane. Neposlušni pak pod jastukom pronalaze šibu kao opomenu da se poprave. U moderno doba ovu službu obavlja Sveti Nikola koji u čizmicu dobre djece stavlja slatkiše, a šibe dijeli njegov pomoćnik Krampus (simbol zlog duha ili vraga). Tradicionalni, stari hrvatski božićni dar bila je i ukrašena jabuka zvana božićnica, a darivali su je mladići djevojkama.

BOŽIĆNA PŠENICA

Jedan običaj koji se sačuvao do danas jest običaj sijanja božićne pšenice kao simbola obnove života i plodnosti. Zanimljivo je da ovog običaja nema u protestantskim zajedni-cama i velikom dijelu Europe pa je uz Portugal i južnu Italiju, on vezan još samo za hrvatsko podneblje. Do Božića pšenica lijepo naraste u posudi ispunjenoj vodom, te ukrašava božićni stol, dok tijekom božićnog vremena stoji pod borom, uz jaslice ili u kutu sobe. Da bi izgledala lijepo, pšenica se podrezuje i ovije crvenom trakom ili hrvatskom trobojnicom, a u nekim se krajevima posred pšenice stavi jabuka te svijeće. Nakon Božića pšenica se daje pticama jer se ništa iz tog svetog doba ne smije baciti.

BOŽIĆ

Badnjak (24.12.) dolazi od staroslavenske riječi bodar ili badar što znači biti budan i po narodnom tumačenju bdjeti i iščekivati dolazak Spasitelja. Znakovi Božića prepoznatljivi su u prisutnosti zelenila, slame i svijeće.

Božićno žito posijano na Svetu Barbaru ili Luciju u narodu osigurava dobru ljetinu kroz iduću godinu. Prisutnosti zelenila na božićnom stolu ili pod smrekom pridaje se magijska oznaka plodnosti u doba kada je gotovo sve pod zemljom ili prekriveno snijegom, da bi utjecalo na buđenje i osiguravanje rasta i napretka u predstojećim mjesecima.

Zelenilo (bršljan, lovor) nalazi se na i kao ukras na panjevima badnjacima (jedan ili više, ovisno o dijelu Hrvatske) - komad debla hrasta ili bukve duljine l, 5 - 2 metra. Unošenje u kuću panjeva badnjaka zabilježeno je u dinarskim predjelima, u Dalmaciji i na otocima.

Specifičnost svakog dijela Hrvatske je priprema i pečenje božićnog kruha, kolača ili obrednih peciva. Slavenska tradicija pozna velike okrugle kruhove (badnjak, badnjača, letnica, ljetnica, božičnjak, žitnica, božična pogača, bravarica, navrtnjak, česnica...). Božićni kruh se običavao zamijesiti ujutro pred izlazak sunca, a pekao se na ognjištima ili krušnim pećima. Ispečen se stavljao na stol nakon obreda posipanja slame u znaku križa i postavljanja slamnatog vjenčića uz žitna zrnja, preko čega se prekrivalo svečanim stoljnjakom.

Nekadašnji cimer ili kinč u sjeverozapadnoj Hrvatskoj - zelenilo (grane zimzelena ili smreke obješen na stropnu gredu) okićeno papirnatim ružicama i lančićima, orasima i lješnjacima, jabukama, božićnicama i licitarima izradivali su ukućani, odnosno odrasli koji su za to imali dara s djecom kojima je to predstavljalo veliku radost.

Jaslice, ručno izrađene ili kartonske, koje se stavljaju pod božićno drvce izravno su potsjećanje na događaj koji se proslavlja - noć Isusova rođenja. Nekada su se jaslice radile od gipsa, gline ili drveta nalazile samo u crkvama i bilo je pitanje časti napraviti što veće i vjerodostojnije jaslice. U kućama se jaslice postavljaju tek od 19. st.

Božić (25.12.) Na jedan od najvećih kršćanskih blagdana slavimo ono što se na taj datum nije dogodilo: rođenje Kristovo. U doba ranog katoličanstva se obilježavanje vremena u svijetu razlikovalo, pa i sam rimski kalendar se dugo usavršavao i izmijenjivao. Stoga je datum Isusova rođenja izračunat nagađanjem.

Ne treba zaboraviti da su tradicionalni običaji s vremenom sve više nadograđivani razvojem konzumentskog društva. Tako je omiljeni simbol Božića - ruski Djed Mraz, romanski Otac Božić, njemački Božić-muž, anglikanski Sveti Nikola, finski Božićni jarac (Joulupukki ) iliti, kako ga novodobno poznajemo - Djed Božićnjak - dobio konačnu formu prije tek stotinjak godina.

Mit o Svetom Nikoli (Nicolaus/Claus), darivatelju i zaštitniku djece, donijeli su u Ameriku nizozemski iseljenici, koji su mu u suradnji sa sjevernijim susjedima dodali Odinove magične sastojke, a već opisan razvoj te figure vratio ga je u svoju matičnu Europu, gotovo neprepoznatljivog, ali obljubljenog kao nikad dotad. Sam Nikola, kršćanski svetac, počeo je svoju karijeru darivatelja još dok je kao smrtnik vršio službu biskupa od Myre. Priča govori o plemiću koji je, nakon ženine smrti,osiromašio te nije mogao ni udati svoje tri vrijedne kćeri jer nije imao za miraz. Kad je Sv. Nikola jedne noći prolazio kraj njihove kuće i ugledao odjeću kako se suši pored kamina, poznajući njihovu situaciju, odluči im ubaciti zlatno grumenje u čarapice.

Dobio je atribut zaštitnika djece kad je spasio troje mališana od trančiranja i serviranja gostima u restoranu okrutnog gostioničara, stoga je darivanje namijenjeno prvenstveno najmlađima.

Sobovi su američki dodatak baziran na sjevernjačkom porijeklu Djeda. Laponija, čiji malobrojni stanovnici svojim posebnim načinom života i govora oduvijek golicaju mašte, i danas obiluje sobovima. Zbog svoje udaljenosti i nedostupnosti, smatra se i Djedovom domajom.


BILJKE ADVENTA

Tri su biljke simbolički snažno povezane s adventom: imela, božikovina i, naravno, jelka.
Imela danas simbolizira mir, pomirenje i sreću. Ovo seže u davne keltske običaje: kad bi se neprijatelji susreli pod imelom, objavljivali su primirje do sljedećeg dana. Zato se ona do danas stavlja iznad kućnog praga, a izmjena poljubaca pod njome je označavala prijateljsko i dobronamjerno raspoloženje. Čini se da su se prvi poljupci pod imelom odvijali još za vrijeme grčko-rimskih Saturnalija, povezani s navodnom plodonosnošću te biljke.

Poganska upotreba imele u doba oko solsticija bijaše vrlo raširena pa ju je Crkva zabranila. Umjesto nje je predložila zimzelenu božikovinu čiji šiljasti listovi podsjećaju na Kristovu krunu, a crvene bobice na kapi krvi. Imela je, pak, bila zabranjena tijekom cijelog srednjeg vijeka, a u Engleskoj su neke Crkve ustrajale na zabrani sve do kasnog 20.st.

A što je s drvcem? I ono ima pretkršćanske korijene, a u kršćanske običaje je uvedeno tek u 16.stoljeću u Njemačkoj. Postupno se taj običaj širio Europom, sve dok u Engleskoj nije postao izraz snobizma pa su bogate obitelji iskazivale svoju moć kroz ekstravagantne ukrase. U Ameriku su ga donijeli njemački useljenici: 1851.je prvi put javno podignuto ispred crkve. Legende o božićnom drvcu su nebrojene jer mnogi narodi u svom folkloru opravdavaju drevno porijeklo njegove uporabe novijim pričama s kršćanskom simbolikom. Na primjer, postoji priča o siromašnom drvosječi koji je susreo izgubljeno djetešce te s njim podijelio svoju sirotinjsku hranu i prepustio mu svoj skromni ležaj. Sljedećeg se jutra probudio s prekrasnim sjajnim drvetom pred vratima -poklon djetešca u znak zahvalnosti.

Uživajte u dragocjenim trenucima veselja, ljubavi, zajedništva i darivanja u kojima je sama bit i čar Božića. Sve najbolje!

 www.ringeraja.hr

Božićne priče

Razdoblje oko Božićnih blagdana obiluje brojnim pričama i legendama koji se prepričavaju u Hrvatskoj i u svijetu. Evo pregleda najčešćih od njih.

Barbara
Obilježavanje Svete Barbare (4.12.) ranokršćanske mučenice, u narodu je povezano sa sijanjem pšenice ili raži. Izrasla u podlošku postavljanja na božićnom stolu ili ispod okićene božićne smreke. Izniklim zelenilom se u narodnim objašnjenjima pokušalo prizvati obilje u idućoj godini.
Sveta Barbara je zaštitnica pogibeljnih zanimanja vatrogasaca, rudara i vojnika, a seljaci je prizivaju i utječu se pod njezinu zaštitu za nevremena ili protiv groma. Kršćanska tradicija ju poznaje i kao zaštitnicu dobre smrti, a uvrštena je medu četrnaest svetaca - pomoćnika u nevoljama.

Nikola

Dan Svetog Nikole, Mikule ili Nikolajze (6.12.), velikog sveca, biskupa iz maloazijskog grada Mire, slavi se u gotovo svim krajevima Hrvatske. O tome uvjerljivo svjedoče kapelice i crkve koje su mu posvećene. Uz ovog sveca vezuju se brojne legende o dobročinstvima sirotinji i djeci. Hrvatska, kao dio građanskog europskog kulturnog kruga, obilježava taj dan kao dan darivanja djece. Evangeličko kršćanstvo poistovjećuje nadnevak Svetog Nikole uz Božić i, takoder, običaje darivanja. Pučka tradicija poznaje maskiranje i obilaske svetog Nikole i krampusa, koji noseći lance i šibe uz strašni izgled plaši grješne, posebno djecu. Nikola daruje dobre voćem i slatkišima.
 Postoji tradicija darivanja djece uz nevidljivog sveca koji darove ostavlja na prozoru u pripremljenim čizmicama ili čarapama uz pisamce s napisanim željama. Svetom Nikoli se utječu putnici i mornari.

Lucija

Ulogu darivanja u našim južnim krajevima i otocima, tradicionalno je preuzela sveta Lucija (13.12.). Na njen su se dan darivala djecu voćem, slatkišima ili suhim smokvama ostavljenim u čarapama, pod jastukom ili papučama.
Taj dan je najkraći u godini, pa se uz njega vezuju brojne magijske radnje, poput one o pečenju posebne pogače bez masti - njeno darivanje ukućanima i blagu u zamišljenom zatvorenom magijskom krugu, koji je, vjerovalo se, osiguravao zdravlje, pokušavala se pribaviti potpuna zaštita u nevoljama, bolesti i raznoraznom zlu.
U krajevima gdje se na Svetu Barbaru nije sijala pšenica to se običavalo za Svetu Luciju, a njeno sijanje i rast je pribavljao snagu i obilje kroz iduću godinu.
U narodu se ova svetica smatrala zaštitnicom vida, pa su uz njen dan postojale zabrane tkanja, vezenja ili šivanja. Pučko etimologijsko značenje lux, lucere prevodi kao svjetlost, a značenje se veže uz nošenje žeravice i gatanje, te obilaske mladeži po kućama u kojima su obitavale djevojke. Njih su strašili osvjetljenim, izdubenim bundevama (s izrezanim licem).       

Rođenje Isusa Krista

"U one dane izađe naredba cara Augusta da se provede popis svega svijeta. Svi su išli na popis, svaki u svoj grad. Tako i Josip, budući da je bio iz doma i loze Davidove, uziđe iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju - u grad Davidov, koji se zove Betlehem - da se podvrgne popisu zajedno sa svojom zaručnicom Marijom koja bijaše trudna. I dok se bili ondje, navršilo joj se vrijeme da rodi. I porodi sina svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratištu.

Pohod pastira

A u tom kraju bijahu pastiri: pod vedrim su nebom čuvali noćnu stražu kod svojih stada. Anđeo im Gospodnji pristupi i slava ih Gospodnja obasja! Silno se prestrašiše. No anđeo im reče: "Ne bojte se! Evo javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj - Krist, Gospodin. I evo vam znaka: naći ćete novorođenče povijeno gdje leži u jaslama." I odjednom se anđelu pridruži silna nebeska vojska hvaleći Boga i govoreći: "Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim!" Čim anđeli otiđoše od njih na nebo, pastiri stanu poticati jedni druge: "Hajdemo dakle do Betlehema. Pogledajmo što se to dogodilo, događaj koji nam obznani Gospodin." I pohite te pronađu Mariju, Josipa i novorođenče gdje leži u jaslama. Pošto sve pogledaše, ispripovijediše što im bijaše rečeno o tom djetetu. A svi koji su to čuli divili se tome što su im pripovijedali pastiri.  Marija u sebi pohranjivaše sve te događaje i prebiraše ih u svome srcu. Pastiri se zatim vratiše slaveći i hvaleći Boga za sve što su čuli i vidjeli kako im je bilo rečeno.

Poklon mudraca

Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskome u dane Heroda kralja, gle, mudraci se s Istoka pojaviše u Jeruzalemu raspitujući se: "Gdje je taj novorođeni kralj židovski? Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova pa mu se dođosmo pokloniti." Kada to doču kralj Herod, uznemiri se on i sav Jeruzalem s njime. Sazva sve glavare svećeničke i pismoznance narodne pa ih ispitivaše gdje se Krist ima roditi. Oni mu odgovoriše: "U Betlehemu judejskome jer ovako piše prorok: A ti, Betleheme, zemljo Judina! Nipošto nisi najmanji među kneževstvima Judinim jer iz tebe će izaći vladalac koji će pasti narod moj - Izraela! Tada Herod potajno dozva mudrace i razazna od njih vrijeme kad se pojavila zvijezda. Zatim ih posla u Betlehem: "Pođite, reče, i pomno se raspitajte za dijete. Kad ga nađete, javite mi da i ja pođem te mu se poklonim."Oni saslušavši kralja, pođoše. I gle, zvijezda kojoj vidješe izlazak iđaše pred njima sve dok ne stiže i zaustavi se povrh mjesta gdje bijaše dijete. Kad ugledaše zvijezdu, obradovaše se radošću veoma velikom. Uđu u kuću, ugledaju dijete s Marijom, majkom njegovom, padnu ničice i poklone mu se. Otvore zatim svoje blago i prinesu mu darove: zlato, tamjan i smirnu. Upućeni zatim u snu da se ne vraćaju Herodu, otiđoše drugim putem u svoju zemlju."

Možete prihvatiti sve običaje i priče ili samo neke. Vašoj djeci će zasigurno biti zanimljive sve. Što je mit, a što istina ne umanjuje vrijednost tih lijepih božićnih običaja.

www.ringeraja.hr

Božićne aktivnosti s djetetom

Božićno vrijeme je idealna prilika za različite aktivnosti djece i roditelja. Pogotovo onih nekoliko dragocjenih dana kad su roditelji doma.

Djeca već od dvije godine su dovoljno stara za jednostavnije od ovih aktivnosti:

 

1. Rađenje kolača koristeći module ili bez njih
Kolači se mogu obojati, na njih se mogu staviti razne glazure, kuglice. Sam proces može potrajati i 2h, a nakon svega stvori se nešto jestivo i fino. Kolačiće također možete spakirati i dati kao poklon dragim ljudima.

2. Izrada čestitki Za izradu se mogu koristiti tehnike crtanja, slikanja, kolaž, može se razviti fotografija ili staviti dječji otisak na njih. Mogu se također lijepiti sjemenke, cvijeće, lišće. Baka i djed će biti oduševljeni ovakvom čestitkom.

3. Izrada adventskog vijenca 

Na tržnicama i u vrtnim centrima može se kupiti sve za izradu adventskog vjenca. Vjenac može biti od slame, smrekinih grančica ili od mahovine. Ukrasi su također dostupni – svežanj pšenice, mašne, suha biljna građa, ukrasi. Takav vjenac će svakako biti unikatan i još vrijedniji jer je plod kvalitetnog vremena djeteta i vas.

 

4. Izrada vjenčića za vrata

Možete upotrebiti iste materijale i stil kao i za izradu adventskog vjenca. Estetski će lijepo izgledati.

 

5. Izrada ukrasa za božićno drvce

Potrebni vam mogu biti perlice, žica, sjemenke, vuna. Također ukrase možete raditi od slanog tijesta pa obojati bojom za kolaće ili obićnim temperama. Ili pak kupiti tvrđi papir srebrne ili zlatne boje pa iz njega izrezivati božićne motive.

 

6. Izrada jasli

Mogu poslužiti igračke iz dječje sobe ili sve možete napraviti od tijesta ili drva ako imate vještije ruke. Djeca vole takve prikaze priča.

 

7. Snijeg u spreju 

 Na prozore možete nacrtati zimske motive snijegom u spreju ili možete u knjižarama kupiti koje pojednostavnjuju aktivnost.

 

8. Pahulje od salveta 

 Potrebne su vam škarice i bijele salvete. Salvete pravilno preklapate na pola pa na pola pa na pola pa na pola. Potom škaricama po rubu izrezujete krugove, trokute i kvadrate. Kad se salveta rasklopi dobi se pravilna simetrična pahuljica.

 

9. Crtanje slika s zimskim motivom 

Najlakše za izvesti da se dijete i vi okrenete prozoru i slikate što vidite vani.

 

10. Izrada snjegovića, pingvina, anđela, jelena – od gline, vune, jajeta

 

11. Sijanje pšenice

Na vatu ili u zemlju se gusto posadi pšenica. I ona može biti zgodni dodatak ispod božićnog drvca.

 

12. Izrada božićnih čizmica

Potrebna je crvena i zelena tkanina i pribor za šivanje. I za to je potrebna malo veća vještina, ali ne dajte se obeshrabriti. Na čizmicu se može i izvesti ima budućeg vlasnika čizmice.

Za kraj ne zaboravite da nije važna estetska vrijednost uratka već emocionalna. Vrijeme i trud koji ste vi i dijete uložili u izradu vaš uradak čini neprocjenjivim.

www.ringeraja.hr

Intro

...

Pričala sam sa nekoliko staraca. Kroz razgovor su mi rekli da žale što nisu više ulagali u obitelj, što nisu imali više djece, kvalitetnije provodili vrijeme s njima...
Odlučili smo ulagati u obitelj. 
Ne želim propustiti bitno. 
Želim iskoristiti tren.
Svaki dan nudi svoje mogućnosti.

O tome ću ovdje pisati - kako svakodnevno ulagati u obitelj, raditi što voliš, razvijati talente. Bogat život postaje normala. Ne treba toliko novaca koliko vremena i dobre volje. A plaća je zadovoljni osmijeh djeteta i čvrsta veza koja nas spaja.

Volim kad me djeca pitaju: "Što ćemo danas raditi, mama?"